Home GRADOVIDerventa Opština Derventa četvrta u RS po ostvarenom suficitu od izvoza u iznosu od 39,50 miliona KM

Opština Derventa četvrta u RS po ostvarenom suficitu od izvoza u iznosu od 39,50 miliona KM

by admin

Srpska u robnoj razmjeni sa inostranstvom ostvaruje deficit koji na godišnjem nivou iznosi više od milijardu i po maraka, ali gotovo polovina lokalnih zajednica ima višak od trgovine ostvarujući mnogo veću vrijednost izvoza nego uvoza.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, od 63 lokalne zajednice u Srpskoj u 28 je prošle godine vrijednost izvezene robe premašila uvezenu.

Najuspješnija lokalna zajednica u tom pogledu je Zvornik čiji je suficit u trgovini sa inostranstvom daleko najveći i na godišnjem nivou iznosi 120,45 miliona KM. Zvornik je jedini prebacio prag od 100 miliona KM suficita, a slijede ga Prnjavor sa 77,10 miliona, Kotor Varoš sa 62,43 miliona i Derventa sa 39,50 miliona KM.

I izvoz opština Mrkonjić Grad, Petrovo, Kozarska Dubica, Stanari, Šipovo i Prijedor premašuje uvoz. Suficit u robnoj razmjeni bilježe i Trebinje, Teslić, Kostajnica, Čelinac, Srbac, Foča, Milići, Lopare, Oštra Luka, Ribnik, Kneževo, Čajniče, Rudo i Šekovići. U istočnom dijelu RS među opštinama koje izvezu više robe nego što uvezu su Pale, Sokolac, Istočni Stari Grad i Han Pijesak.

I ovaj statistički parametar pokazuje razmjere uništenja privrede kojom se prije rata mogla dičiti Banjaluka. Najveći grad i administrativni centar Srpske ne samo da bilježi deficit nego je on i najizraženiji u cijeloj RS. Vrijednost banjalučkog uvoza premašila je prošle godine izvoz za čak 1,23 milijarde maraka.

– Logično je da Banjaluka ima veliki uvoz jer je postala veliki centar i sjedište institucija, ali bi on bio umnogome manji da je preživio makar dio nekadašnje industrije kojom se mogla pohvaliti. Banjaluka je umjesto industrijskog postala potrošački centar – kaže izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SNjOT Saša Grabovac.

Načelnik Prnjavora Darko Tomaš, čija je opština druga na listi lokalnih zajednica sa najvećim suficitom, ističe da imaju veliki broj preduzeća čija je proizvodnja izvozno orijentisana.

– Prnjavor spada u red razvijenih lokalnih zajednica i ima značajan broj privrednih subjekata čiji izvoz se mjeri desetinama miliona KM. Upravo oni utiču i da imamo suficit, a doprinose i smanjenju ukupnog deficita na nivou RS. Opredijeljeni smo da nastavimo da jačamo privredu. Gradimo novu poslovnu zonu gdje će postojeći i novi privrednici imati šansu da otvore nove pogone i radna mjesta. To je put da nastavimo sa rastom suficita – kazao je Tomaš.

Slična situacija je i u Kotor Varošu, gdje su najveći privredni subjekti u potpunosti orijentisani na plasman svojih proizvoda u inostranstvo.

– Fabrika obuće “Sportek” izvozi kompletnu proizvodnju, kao i preduzeće “Sim tehnik” koje posluje u oblasti mašinske industrije. Skoro kompletnu proizvodnju izvozi i Fabrika obuće “Dermal”, dok je uglavnom izvozno orijentisana i “Fagus grupacija” čija je dominanta djelatnost proizvodnja stolarije. Osim što doprinose izvozu, te firme zapošljavaju oko 75 odsto stanovništva naše opštine. Većina naših preduzeća najavljuje nove investicije i otvaranje novih radnih mjesta čime će povećati i izvoz i dodatno poboljšati našu trgovinsku sliku – kazao je načelnik Kotor Varoša Zdenko Sakan.

Izgradnja fabrike “R-S silikon” doprinijela je uvećanju izvoza opštine Mrkonjić Grad u posljednje dvije godine.

Ova fabrika izvozi sve svoje proizvode, a planira proširenje kapaciteta izgradnjom jedne peći, čime će biti uduplana proizvodnja. Rezultatu naše opštine doprinosi i preuzeće “Provud” koje proizvodi stolice i potpisalo je ugovor sa “Ikeom”, čime će povećati broj zaposlenih sa 70 na 120 i time sigurno doprinijeti većoj proizvodnji i izvozu na nivou lokalne zajednice i RS – kazala je načelnica Mrkonjić Grada Divna Aničić.

Srpska

Srpska je u prošloj godini izvezla robu vrijednu 2,86 milijardi maraka, dok je, s druge strane, uvoz iznosio 4,40 milijardi KM. Time je ostvaren deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni u iznosu od 1,53 milijarde KM.

Deset gradova sa najvećim suficitom u spoljnotrgovinskoj razmjeni (miliona KM)

Zvornik                         120,45

Prnjavor                       77,10

Kotor Varoš               62,43

Derventa                       39,50

Mrkonjić Grad  30,40

Petrovo                        30,18

Kozarska Dubica          28,21

Stanari                        23,92

Šipovo                         22,67

Prijedor                       19,98

Glas Srpske

Preporučujemo