Dan borca koji se u prošlosti obilježavao kao praznik kada je donesena odluka da se krene u ustanak protiv okupatora tokom Drugog svjetskog rata i danas se sa velikim poštovanjem obilježava u Derventi. Zato je i ove godine u mjestu Pojezna obilježen dan sjećanja na 4.juli i vrijeme kada je iz ovog kraja krenuo oružani ustanak u derventskom kraju. Povodom tog značajnog datuma, brojni potomci boraca NOB-a, poklonili su se žrtvama fašističkog teror kod spomen-obliježja u ovom derventskom kraju.
Tekovine Narodno oslobodilačkog rata i vrijeme kada se vrelih julskih dana 1941. probudio duh porobljenih naroda, i danas žive u dušama onih Dervenćana koji isto tako cijene i hrabrost i poduhvat svojih predaka. Zato sa mnogo emocija dolaze u Pojeznu gdje se sa poštovanje poklone žrtvama fašističkog terora među kojima je mnogo partizanskih boraca.
Sa ponosom svaki 4. jul Dan borca obilježi i Radovan Pazurević čiji su otac i majka uzeli učešće u borbama. Pamti i da je okupator bio surov prema njegovoj porodici.
” Otac od mog oca koji je moj djed a i njegov brat su ubijeni u logoru Jasenovac. Zbog toga u mojoj duši postoji obaveza da poštujem žrtve i da budem ovdje u Pojezni. Za mene lično, 4.juli kao Dan borca mnogo znači ali i za veliki broj poštovalaca i ljudi koji osjećaju moralnu obavezu da obilježavaju ovaj datum. Za sve nas koji poštujemo ovo je jedna suština života i tradicije. Mi koji smo živili u prošlim danima i prošloj zajedničkoj državi, ovaj datum i sve žrtve koje su pale za stvaranje jednog novog vremena su bile veoma poštovane i tako mora biti i danas ”,rekao je Pazurević.
Predsjednik Udruženja SUBNOR-a Borislav Preradović navodi kako je Pojezna za one koji su vaspitavani da poštuju NOB, mjesto odakle su brojni aktivisti Komunističe partije i drugi slobodarski narod tog jula.1941.godine krenuli u oružane akcije u derventskom kraju posebno protiv trupa NDH-a. A akcije su pratile i žrtve te zato ne smije biti izgovora u današnjem vremenu da se zbog novih okolnosti, ne obilježava 4.juli.
” S obzirom da je Derventa tada bila pod kontrolom NDH, ustanak je krenuo iz sela kao što je Pojezna. Ovo mjesto je bilo centralno sjedište ustanka za tadašnju opštinu i šire. Svemu tome su upravljali brojni aktivisti iz grada i okolnih sela a sve to je podržao i narod. Mi se ovdje okupljamo kako bi odali poštu tim ljudima koji su to tada radili i koji su u toj oslobodilačoj borbi stvorili jednu zemlju u kojoj smo mnogi živjeli lijepo i u miru nekih 50 godina. Vidimo da je svijet opet u ratu i da se opet oživljavaju ideologije kao što je fašizam što nije dobro i to ne smije da postoji. Zato moramo pokušavati da sačuvamo uspomenu na ove ljude i njihovu antifašističku borbu ”,rekao je Preradović.
O djelima i hrabrosti onih, čija imena i danas stoje upisana na spomen obilježja, mora se pričati podsjeća prvi čovjek Dervente Milorad Simić navodeći da zbog toga ne smije biti priče rehabilitaciji fašizma kao i idelogije zla. Podsjeća kako je u prošlosti, ovaj dan bio od velikog poštovanja u Derventskom kraju te je važno da tako bude i danas.
” Mogu se pohvaliti s tim da smo uspjeli obnoviti gotovo sve spomenike iz perioda NOR-a te je opštinska a sada gradska uprava pokazala da poštuje žrtve fašističkog terora. To su bila vremena kada su kao i u ostalim sukobima na ovim prostorima, srpski narod bio taj koji su plaćali glavom slobodarski duh. Iz derventskog kraja, mnogo je civilnih žrtava iz Drugog svjetskog rata i mnogo je oni koji su odvedeni u logore. I danas je bolno što se fašizam ponovo obnavlja u globalnim okvirima a gdje ponovo vidimo one koji su te iste ideologije promovisali, da vode ratove i uništavaju narode. Još je bolnije to što se srpskom narod koji je mnogo stradao, stavljaju etikete genocida a to nije dobro ”,rekao je Simić.
Održan je i kratko poetsko predstavljanje gdje su, kroz nadublje emocije prikazane strahote Drugog svjetskograta. Inače u bivšoj Jugoslaviji 4.juli se obilježavao kao dan borca i čuvao je sjećanje na 1941.godinu kada je Politbiro CK KPJ donio Odluku o dizanju oružanog ustanka naroda Jugoslavije protiv okupatora.
Odmah po donošenju te odluke podizani su ustanci u svim krajevima Jugoslavije: u Srbiji – 7. juli, Crnoj Gori – 13. juli, Sloveniji – 22. juli, BiH i Hrvatskoj 27. juli i Makedoniji – 2. oktobra 1941. godine.
TV K3