Home GRADOVIDerventa Postanak i razvoj Dervente

Postanak i razvoj Dervente

by Dejan B.

Za nastanak Dervente istorijski izvori, posebno istraživanja dr. Adema Hadžića, nesumnjivo dokazuju da je Derventa nastala iz sela Gornje Ukrine i Donje Ukrine. Selo Gornja Ukrina se nalazilo na desnoj obali rijeke Ukrine na nešto uzvišenijem kraju. Selo Donja Ukrina prostiralo se uz lijevu stranu (obalu) rijeke Ukrine i svi podaci ukazuju da to naselje odgovara sadašnjem naselju Omeragići, koje se nalazi nasuprot grada Dervente, a kao predgrađe je sastavni dio Dervente.

Sela Gornja i Donja Ukrina pripadali su Dobojskoj nahiji, koja se protezala od grada Dobora, zapremajući prostor koji je imao trougaoni oblik, jer su njene granice činile rijeka Bosna od Doboja do Šamca, rijeka Sava do Dubočca i zaobljena linija Doboj-Dubočac preko sela Cerana na Ukrini, Rijekom Ukrinom do utoka Vijake u Ukrinu, a dalje pravom linijom na Dubočac.

Prema carskom povjereniku (popisivač bosanskog sandžaka 1570.) u Gornjoj Ukrini bilo je izmiješano muslimansko i kršćansko stanovništvo, dok je kršćansko stanovništvo naseljavalo sela u Donjoj Ukrini. Kršćansko stanovništvo je u procesu islamizacije stalno opadalo. Ovo naselje današnji Omeragići, mijenjalo je svoj izgled i nacionalni sastav i već tada je od 31 vlaškog domaćinstva 7 domaćinstava primilo islam. Vjerovatno je već u samom početku neki lokalni zapovjednik Omeraga podigao džamiju pa je po njemu to naselje dobilo novo ime Omeragići.

Stanovnici sela Gornja i Donja Ukrina početkom 1575. godine sagradili su most na rijeci Ukrini i obavezali se da će ga čuvati i popravljati, ali nisu bili određeni derbendžije i ćupridžije.

Selo Gornja Ukrina prema dr. Ademu Handžiću prije kraja XVI vijeka dostiglo je takav stepen urbanog razvoja da se već u to vrijeme nazirala kotura sadašnjeg grada Derventa. U njemu su postojali određeni muslimanski kulturni objekti, čaršija i dr., a u potpisu Bosanskog sandžaka 1600. godine to naselje, koje je imalo sve osobine gradskog naselja, dobilo je naziv kasaba. Urbani razvitak naselja Gornja Ukrina, u kome je pretežno bilo muslimansko stanovništvo, imalo je tri mahale u kojima su podignute kulturne ustanove.

Kada je Gornja ukrina dobila naziv Derventa, nema tačnih podataka. Prema dr. Ademu Handžiću Gornja Ukrina dobila je naziv Derventa u periodu između dva tursko-austrijska rata, tj. od Požarevačkog mira 1718. godine do beograskog mira 1739. godine.

Drugo pitanje usko vezano za postanak i razvoj Dervente je sam naziv grada Dervente. Vjerovatno je ime nastalo od turske riječi derbent, dervent, što znači klanac ili tvrđava. U Gornjoj Ukrini samo selo se nazivalo Veliki derbent, a u Donjoj Ukrini Mali derbent. Ova sela nalazila su se na javnom putu koji ide od grada Tešnja prema Požegi.

Derbent se spominje kao tvrđava ili palanka. G. Bodenstein u svom prilogu  ” Povijest naselja u posavini god. 1781-1739. godini”, navodi da se tu nalazi naselje koje se naziva kao Festang Derbent, i to na putu od Doboja prema rijeci Savi nalazi se tvrđava Derbent, koje je u posljednje vrijeme popravljeno i utvrđeno i  osigurano artiljerijom. Iz izloženog se može zaključiti da je iz tvrđave Derbent nastalo ime sadašnjeg grada Dervente.

Radio Derventa

Preporučujemo