Otvoren je humanitarni broj 1433, putem kojeg je moguće donirati jednu KM za liječenje tridesetogodišnjeg Slobodana Kovačevića iz Broda, kojem su potrebna novčana sredstva za transplantaciju srca.
“Pomozimo Slobodanu da dobije novo srce. Humanitarni broj 1433 aktivan je u martu”, saopšteno je iz Svetosavske omladinske zajednice Brod, putem koje je i aktiviran humanitarni broj.
Kovačević je donedavno radio u ugostiteljstvu i društvo uveseljavao svirajući bubnjeve, a razbolio se krajem decembra prošle godine.
Nakon liječenja u Univerzitetskom kliničkom centru /UKC/ Republike Srpske i u Beogradu ustanovljeno je da mu je neophodna transplantacija srca.
Svi koji žele da pomognu Slobodanu mogu to da učine i uplatama na žiro račun 5520001947516690 u Adiko banci, a račun glasi na ime njegovog oca Slavka Kovačevića.
Do sada je u Banjaluci i Brodu realizovano i nekoliko humanitarnih bazara na kojima je sakupljan novac od prodaje izloženih eksponata i proizvoda.
SRNA
Ministar Šeranić je, gostujući u Јutarnjem programu RTRS, izjavio da ranije su postojale naznake da bi mogli dobiti i veći broj vakcina od ovoga koji će danas stići u Banjaluku, ali da si se pojavili problemi kod proizvođača zbog nedostatka na tržištu bočica za pakovanje vakcina.
– Međutim, mi u narednom periodu očekujemo kontinuitet u isporuci vakcina što nam omogućava da izvršavamo plan vakcinacije od kojeg ne odstupamo – rekao je Šeranić.
On je napomenuo da je do danas vakcinisano oko 3.600 medicinskih radnika iz Srpske, koji su to obavili u medicinskim ustanovama u Srpskoj i Srbiji.
– Ova količina vakcina koja danas dolazi biće namijenjena završetku vakcinisanju prve kategorije ljudi, a to su medicinsko osoblje u kovid odjeljenjima i zaposleni u ustanovama koje se bave zbrinjavanjem starih lica. Nakon toga krećemo sa vakcinacijom druge kategorije, a to su lica preko 65 godina i lica sa hroničnim oboljenjima – dodao je Šeranić.
Ministar je naglasio da su ona lica koja su ranije redovno primala vakcine protiv gripa i roditelji djece sa poteškoćama u razvoju indikativna kategorija koji spadaju u narednu kategoriju stanovništva koja bi trebalo da se vakcinišu.
Šeranić je izrazio zadovoljstvo činjenicom da u Srpskoj postoji velika zainteresovanost za vakcinaciju i naglasio da se nada da će svi koji to žele, biti vakcinisani u narednom periodu.
Pozivali su privredne subjekte da poštuju radno vrijeme, da radni prostor organizuju na način da se ispoštuju propisane mjere i da vode računa o broju osoba koje istovremeno mogu boraviti u objektu.
– Proteklih dana imamo tendenciju porasta broja pozitivnih na koronavirus, zbog čega će inspektori, svim raspoloživim kapacitetima, u narednom periodu pojačati nadzor nad sprovođenjem mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti na teritoriji Republike Srpske. Rad inspektora organizovan je u smjenama, pa poslovni subjekti njihov dolazak mogu da očekuju u dnevnim, večernjim i noćnim satima – naglašavaju u Inspektoratu Republike Srpske.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra se očekuje sunčano vrijeme uz malu oblačnost.
Ujutru će biti pretežno vedro, uz slab mraz na planinama i prolaznu sumaglicu ili maglu oko rijeka i po kotlinama, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Tokom dana u većini predjela očekuje se sunčano vrijeme, uz malu oblačnost, a uveče je na istoku moguća prolazna oblačnost.
Jutarnja temperatura vazduha od minus jedan do četiri, na planinama od minus pet, a najviša dnevna temperatura od šest do 12, na jugu i jugoistoku do 17, na planinama od tri stepena Celzijusova.
Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, na jugu umjerena bura.
I za druga dva dana marta najavljeno je pretežno sunčano vrijeme. Jutarnja temperatura od minus dva do pet, na planinama od minus pet, a najviša dnevna temperatura od šest do 12, na sjeveru, jugu i jugoistoku do 17, na planinama od pet stepeni Celzijusovih.
Oblačno vrijeme u četvrtak, 4. marta, biće na sjeverozapadu, dok će u ostalim predjelima biti umjereno do pretežno oblačno, uz kraće sunčane intervale.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do šest, na planinama od minus dva, a najviša dnevna od devet do 14, na sjeveru i jugu oko 18, na planinama od sedam stepeni Celzijusovih.
Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas preovladava sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost.
Ponovo je najtoplije bilo na hercegovačkom području – u Neumu je u 13.00 časova izmjereno 17 stepeni, u Mostaru 16, u Trebinju i Grudama 15, a u Bileći 14 stepeni.
Temperatura vazduha u ostalim mjestima: Bjelašnica minus šest, Kalinovik tri, Han Pijesak četiri, Mrakovica pet, Sokolac šest, Gacko, Šipovo i Mrkonjić Grad sedam, Ribnik i Srebrenica osam, Bugojno, Sanski Most i Tuzla devet, Banjaluka, Bijeljina, Sarajevo, Gradačac, Novi Grad i Foča 10, Doboj, Zvornik, Bihać, Višegrad, Zenica i Srbac 11, Prijedor i Rudo 12 stepeni Celzijusovih.
SRNA
Od sutra će u Republici Srpskoj biti dozvoljena muzika uživo u ugostiteljskim objektima za smještaj, ishranu i piće, uz poštovanje svih epidemioloških mjera koje je propisao Institut za javno zdravstvo Republike Srpske.
Radno vrijeme ugostiteljskih objekata i dalje je od 06.00 do 22.00 časova.
Na 22. WT Prvenstvu Republike Srpske za vrtićance, mlađe kadete, kadete, juniore i seniore u klasama A i B, održanom juče u Zvorniku, takmičari Tae kwon do kluba Derventa osvojili su 14 medalja i to 8 zlatnih, 4 srebrne i 2 bronzane.
Zlatne medalje osvojili su:
1. ALEKSEJ TEOFILOVIC ktg -30 kg klasa B
2. NATALIJA SAVKOVIC ktg -36 kg klasa B
3. DUNJA STANIVUKOVIC -51 kg klasa A
4. MILAN KOVACEVIC ktg – 39 kg klasa A
5. ANDREJ PAVLOVIC ktg – 45 kg klasa A
6.PREDRAG SIMIC ktg – 51 kg klasa A
7.VLADAN KOVACEVIC ktg + 65 kg klasa A
8. SERGEJ TEOFILOVIC ktg -78 kg klasa A
Srebrene medalje osvojili su:
1. TEODORA JEVTIC ktg – 36 kg klasa B
2. DJORDJE SARIC ktg – 57 kg klasa A
3. MARKO SAVKOVIC ktg + 65 kg klasa A
4. MILENA TEPIC ktg -57 kg klasa A
Bronzane medalje osvojili su:
1. MILIJAN MARKOVIC ktg – 33 kg klasa A
2. DIMITRIJE STANIVUKOVIC ktg – 49 kg klasa A
Andrej Pavlović proglašen je za najboljeg kadeta prvenstva, dok su pravdu dijelile sudije Maja Stojković i Anja Stojković iz Dervente.
Danas se navršava 29 godina od donošenja prvog Ustava Republike Srpske, jednog od najvažnijih konstitutivnih akata, koji su bili osnov za njeno stvaranje.
Prvi hrabar korak srpskih poslanika u Sarajevu i njihova istorijska odluka da osnuju Skupštinu srpskog naroda označili su stvaranje Republike.
Skupština srpskog naroda u BiH osnovana je 24. oktobra 1991. godine, nakon što su 14. oktobra srpski poslanici preglasani u Skupštini tadašnje SR BiH.
Skupština je raspisala plebiscit o ostanku srpskog naroda u tadašnjoj zajedničkoj državi Jugoslaviji na kojem su se Srbi u BiH gotovo 100 odsto izjasnili za tu opciju.
Muslimani i Hrvati nisu priznali rezultat plebiscita, poslije čega su svi srpski poslanici iz svih stranaka u Skupštini SR BiH nastavili rad u Skupštini srpskog naroda i počeli donošenje akata kojima je konstituisana Republika Srpska.
Od desetak konstitutivnih akata koji su ustavnopravna osnova za stvaranje Republike Srpske dva su najbitnija – Deklaracija o proglašenju Republike Srpske i Ustav Republike Srpske.
Skupština srpskog naroda BiH Deklaraciju je donijela 9. januara 1992, a Ustav 28. februara 1992. godine.
Jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju, prvi Ustav Republike Srpske garantovao je punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.
Kao najviši konstitutivni pravni akt utvrdio je tip uređenja, sistem orgnizacije vlasti i sve druge poluge sistema, a istog dana donesen je i Ustavni zakon koji je omogućio njegovu primjenu i funkcionisanje same Republike.
Ustav je donesen s prvobitnom namjerom da se spriječi prerano priznanje BiH i da se međunarodni faktori upozore i urazume da počnu da vode ozbiljne razgovore o unutrašnjem uređenju BiH, jer ono koje je postojalo po Ustavu BiH iz 1974. nije moglo održati unutrašnji mir i nacionalnu ravnotežu.
Ustav je najvažniji dokument koji potvrđuje kontinuitet postojanja i funkcionisanja demokratskih institucija i državotvornosti Republike Srpske u okviru BiH.
Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba i jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH.
Dio odredbi Ustava rađen je autonomno u Narodnoj skupštini, a dio je nametala međunarodna zajednica. Među izmjenama su i one koje su se odnosile na ograničavanje nadležnosti Srpske u korist zajedničkih organa BiH, kao i uspostavljanje Vijeća naroda.
Skupština srpskog naroda radila je u Sarajevu od 24. oktobra 1991. godine, sve dok joj nije onemogućen rad i zaprijetila fizička opasnost za poslanike i funkcionere.
Tokom marta 1992. godine Skupština je svoje sjedište dislocirala na Pale, gdje je nastavljen njen rad i dalje konstituisanje Republike Srpske.
SRNA
