Home GRADOVIDerventa Na zvoniku u Srpskoj varoši vraćena dva zvona

Na zvoniku u Srpskoj varoši vraćena dva zvona

by admin

Na zvonik kod Stare crkve u Srpskoj varoši u Derventi danas su nakon 27 godina vraćena dva zvona, koja su nakon rušenja pravoslavne bogomolje na Spasovdan 1992. godine sklonjena i bila postavljena na improvizovanom zvoniku u centru grada.

Nakon kupovine i osveštanja pet novih zvona za Saborni i spomen-hram Uspenja Presvete Bogorodice prestala je potreba da budu u službi na ovom mjestu i vraćena su na zvonik koji je obnovljen nakon 27 godina, zajedno sa crkvom.

Predsjednik Građevinskog odbora za izgradnju Stare crkve Drago Nagradić izrazio je radost i zadovoljstvo što su zvona vraćena na mjesto odakle su i sklonjena na sigurno.

“Bogu hvala da je tako, radost je neopisiva. Uskoro će zvuk zvona ponovo da se čuje u Srpskoj varoši kod Stare crkve koja će biti posvećena Blagovijestima. Ima još radova koje moramo završiti i vjerujem da će to biti kako smo planirali”, rekao je Nagradić.

Stara crkva sagrađena je i osveštana 1855. godine, a 4. juna na Spasovdan 1992. u ranim jutarnjim časovima srušena je miniranjem za vrijeme okupacije HVO-a i takozvane Armije BiH.

Srpska pravoslavna crkva odlučila je da novi hram bude posvećen prazniku Blagovijesti, koji se obilježava 7. aprila, dok je crkva ranije bila posvećena Uspenju Presvete Bogorodice.

NJegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Fotije osveštao je temelje i krst Stare crkve 22. jula prošle godine.

Za kuma temelja izabran je Drago Nagradić, koji je i predsjednik Građevinskog odbora za izgradnju hrama.

Gradnja temelja počela je 30. maja i završena je za manje od mjesec dana.

Tokom 1850/1851. godine tadašnji paroh derventski počeo je gradnju derventske crkve sa trgovcima Đorđem Kostićem, Ristom Kostićem i Simom Karamitrovićem, te ostalim parohijanima.

Zidanje bogomolje trajalo je četiri do pet godina, pa je 1855. godine na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, kojem je i bila posvećena, crkva osveštana.

Gradnju su ometale turske vlasti, pa je od Carigrada tražena dozvola i zaštita.
Od 1851. godine, kada su osveštani temelji hrama, datira i Velikogospojinski vašar.

SRNA

Preporučujemo