Home GRADOVIDerventa Derventa “raj” za privrednike: Opština u kojoj posluje čak 27 inostranih firmi

Derventa “raj” za privrednike: Opština u kojoj posluje čak 27 inostranih firmi

by admin

Piše Slobodan Živanić

Opština Derventa je za vrijeme rata 1992. godine doživjela velika razaranja, gotovo cijela teritorija opštine bila je oštećena, pojedini objekti do temelja unišetni a prozivodnja u popunosti zaustavljena.

Vodeću ulogu firme u prijeratnom periodu u derventskoj privredi imale su industrija kože i obuće, tekstilna, metalska, prehrambena i grafička industrija. Derventa je tih godina bila u grupi srednje razvijenih opština u BiH sa oko 13.500 zaposlenih. Tekstilna industrija „Ukrina“ sa proizvodnjom od 10 miliona kvadratnih metara tkanine u 1991. godini, Fabrika cijevi „Unis“ sa godišnjom proizvodnjom od 40 hiljada tona cijevi, cijevnih elemenata i proizvoda, te Fabrika obuće „Demos“ koja je dnevno proizvdila 15 hiljada pari obuće, bili su nosioci izvoza i privrednog razvoja opštine osamdesetih godina.

Poslije rata, izgradnjom novog ekonomskog sistema započeo je i proces privatizacije društvenih, odnosno državnih preduzeća koja umjesto privrednih giganata teže ka razvoju malih i srednjih preduzeća. Osnivaju se nova privatna preduzeća, što dovodi do ubrzanog razvoja privrede.

Bez obzira na težak i turbulentan period, ova mala opština iz Posavine uspjela se podići iz pepela i postala primjer mnogim, kako u Republici Srpskoj tako i u Bosni i Hercegovini.

Privreda Dervente danas se ne razlikuje puno od prijeratne, jer najveća ulaganja ostvarena su u oblasti obućarske i metaloprerađivačke industrije, što je bila „lična karta“ ove opštine.

Iako danas nema jendog giganta „Demosa“, ipak u opštini ima  12 firmi koje se bave tom proizvodnjom. Jedna od najvećih firmi i sa najviše zaposlenih je domaći „Sanino“,  koji je svoju proizvodnju pokrenuo 1999. godine i sa velikim uspjehom sarađuje sa poznatim svjetskim proizvođačem obuće „Adidasom“.

ZaAdidasje do sada iz Dervente, iz Sanina napraljevno preko deset miliona pari gornjih dijelova obuće. Upravo taj jubilej, od deset miliona proizvedenih pari gornjih dijelova kopački obijlježen je u Derventi, gdje boravila delegacija te kompanije i postigli smo sporazum gdje će zastupnik za uvoz repromaterijala Adidasa za cijeli svijet“, kaže Radovan Pazurević,  direktor „Sanina“.

Da se kvalitetno radi i da ima potencijala u obućarstvu, dokaz je i nekoliko italijanskih preduzeća koja svoju proizvodnju imaju u Derventi. Italijanske kompanije koje rade u Derventi bazirane su najviše na obućarsku industriju, a akitvno i uspješno radi čak deset italijanskih preduzeća.

Ni austrijske kompanije i investitori nisu zaobišli ovu posavsku opštinu, od kojih 14 radi sa velikim uspjehom. Derventa ukupno ima 27 inostranih kompanija, a taj broj upotpunile su i tri Njemačke investicije.

Austrijska kompanija „Mreža Network“, preko deset godina radi u Derventi. Ona se 2012. godine razdvaja na dvije firme i tada pored već pomenute počinje da radi i „Digital elektronik GmbH“. Ove dvije austrijske firme zajedno zapošljavaju oko 400 radnika, što je svakako za primjer.

Kompletni kablovi za mnoge poznate svjetske proizvođače automobila kao što su  „Bosch Motorsport“, Ferrari, Formula 3, Volkswagen, Mercedes i drugi, kablovi za čuvenog prozivođača teške industrije „Liebherr“, za vojnu industriju „Raytech“, te „Njemački Telekom“  sve je to derventska proizvodnja.

U periodu od tri godine napravili smo novu halu, gdje je opština odmah izašla u susret i dala na licitaciju ovu parcelu gdje se nalazimo i svi u skupštini su izglasali da zemljište bude prodato našoj kompaniji. Plan je da se najkasnije do 2018. napravi još jedna hala, gdje bi zpaoslili još oko 100 radnika. U derventskoj opštini su ljudi koji znaju da bez privrede nema života i kada pogledamo kakvo je okruženje oko Dervente, dolazimo do toga da smo jedna od najrazvijenih opština u Republici Srpskoj“, ističe Zoran Tošić, direktor „Mreže Network“.

Sva proizvodnja 27 inostranih kompanija bazirana je na izvozu, što Derventu svrstava u  najveće izvoznike Regije Doboj ali i čitave Republike Srpske.

U 2015. godini Derventa je učestvovala sa 9,18 % u izvozu Republike Srpske ( izvoz RS iznosi 2.739.499.000,00 KM), a sa 5,11 % u uvozu Republike Srpske ( uvoz RS iznosi 4.425.237.000,00 KM). Ono što je svakako od velikog značaja za ovu lokalnu zajednicu jeste da u izvozu Regije Doboj, koji u 2015. godini iznosio 478.140.000,00 učestvovali su sa 52,60%, a u uvozu Regije sa 42,69% (530.223.000,00 KM).

Pored inostranih kompanija, veliki doprinos dali su i domaći proizvođači, izvozno orijentisani u oblasti metalske industrije, građevinske opreme, prehrambenih proizvoda, plastičnih masa i koji značajno poboljšavaju ovu sliku.

Neizostavno je spomenuti domaću firmu „Frukta Trejd“, koja pored trgovine ima i prehrambrenu industriju sa svojim brednovima „Fruktako“, „RD Caffa“, „Tomico“ i „Topinog“. Još jedna potvrda da kvalitetno rade i domaći proizvođači jeste firma „Metlac MBM“, koja je od strane Privredne komore RS 2015. godine izabrana za najbolje malo preduzeće.

Derventski izvoz na nivou Republike Srpske u 2016. godine iznosio je 10,81%, dok je uvoz bio 5,12%, što je svakako i broj jedan u Regiji Doboj sa 55,44% dok glavni centar Doboj samo 7,03% . Zanimljivo je da Banjaluka, koja ima 200 hiljada stanovinika izvezla 17,78%, što su za jednu Derventu sa svega 30 hiljada stavnonika sjajne cifre.

Izvoz u prethodne tri godine najvećim dijelom ostvaren je u sljedeće zemlje: Austrija, Italija, Njemačka, Mađarska, Rumunija, Slovačka Republika, Srbija i Turska, dok je najveći uvoz bio iz: Italije, Austrije, Njemačke, Italije, Srbije, Mađarske, Hrvatske, Latvije i Češke Republike.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, na evidenciji nezaposlenih u Derventi, na dan 31.12.2014. godine bilo je  2.444 prijavljena lica. Smanjenje od 7,00% ostvareno je na kraju 2015. godine kada je bilo 2.273 prijavljena lica, a taj trend nastavio se i tokom 2016. godine. Stanje nezaposlenosti na dan 31.03.2016. godine je 2.320 lica, dok je 30.09.2016. godine iznosio 2047 nezaposlenih lica. Sa najmanjom stopom nezaposelnosti u BiH iz 2014. Godine, Derventa je imala odnos radnika i penzionera 2,3 : 1. Ovim pozitivnim brojkama i malom stopom nezaposlenosti, pored domaćih privednika veliku zaslugu imaju i inostrani privrednici koji posluju u Derventi.

Većina privrednika u Derventi sa kojima se razgovaralo složili su se da je jedan od velikih problema nekvalifikovana radna snaga, što nije do lokalne zajednice, nego samog resornog ministarstva. Kako su kazali problem je ta neprestana komunikacija između privrednika i Ministarstva obrazovanja i prosvjete RS.

Bojim se da za nekoliko godina nećemo imati radne snage, a mislim da toga nismo ni svjesni. Grad se razvija, dolaze strane komapnije nude radna mjesta i veliki je raskorak između potreba privrednika i onoga što obrazovni proces stavara. Promjene u obrazovnom sistemu su izuzetno spore i ako danas proizvedete jednu generaciju, prirodna infalacija će dovesti do toga da nam iz nje ostane samo nekoliko mladih i stručnih ljudi“, ističe privrednik Radovan Pazurević.

Zoran Tošić kaže kako bi školstvo trebalo da se ugleda na zapadni sistem, gdje praksa zauzima važno mjesto, jer upravo ta kombinacija teorije i prakse donijela je određeni pomak Evropi. Dodaje kako je bilo određenih razgovara na tu temu i da je to jedan boljitak i korak naprijed, ali za sada određenog  pomaka nije bilo.

Svakako da je problem nekvalifikovana radna snaga u metlaskoj industriji, kod nas za sada nije toliko problem, ali potreba za  kavlifikovanim radnicma je premanentna, kaže Siniša Šormaz, glavni inženjer u firmi „Metalac MBM“.

Prema odluci  Vlada Republike Srpske po stepenu razvijenosti jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj za 2017. godinu, Derventa je svrstana u red razvijenih opština.

Posljednje potvrde dobrog rada i velikog privrednog razvoja ove opštine dolaze sa  Ceremonije proglašenja najboljih od najboljih poslovnih ljudi i kompanija iz Bosne i Hercegovine. Načelnik Milorada Simića izabran je za Najmenadžera 2016. godine među načelnicama, jer njegova opština ima najmanju stopu nezaposelnosti i najveći porcenat stranih investitora. Nagrada je stigla i za direktora „Mreže Network“ Zorana Tošića, koji je dobio „Zlatnu plaketu“ za menadžer najbolje kompanije u velikom bizinisu .

Prvi čovjek ove veoma uspješne lokalne zajednice načelnik Milorad Simić, smatra kako je visok nivo otvorenosti, neposredan kontakt sa investitorima i veoma lako dobijanje potrebne dokumentacije za otvaranje firme, bez ikakvih komplikacija i dodatnih troškova, to što Derventu izdvaju od drugih opština u Srpskoj.

“Derventa ima značajan potencijal zemljišta za gradnju, sa uređenom infrastrukturom, što značajno olakšava put do registracije firme, a tu je niz poreskih olakšica. Negdje 70-tih godina formirana je industrijska zona, gdje još imamo parcele koje su na raspolaganju investitorima, kako domaćim tako i inostranim. Tokom 2016. godini  realizovali smo projekat izgradnje i rekonstrukcije Željezničke ulice čime smo dobili novi izlaz-ulaz u grad, a uz ovu ulicu nalazi se nekoliko atraktinih parcela  za izgradnju poslovnih objekata, gdje bi se u skorijoj budućnosti mogla formirati nova industrijska zona. Ono što uvijek kažem jeste da su naši domaći i strani privrednici, upravo naši najbolji ambasadori u inostranstvu i na osnovu njihovih pozitivnih iskustava,  nama i dolaze novi investitori”, kaže načelnik Simić.

Derventska privreda je jedan od parametera zbog kojih Derventa želi veći status i da se više pita u Regiji Doboj,  gdje su po svemu iznad glavnog centra Doboja. Prema riječima Simića, Derventa će sigurno u narednom periodu ispuniti određene kriterijume za dobijanje statusa grada.

“Naš regionalni centar Doboj nema ni blizu razvijenu privredu kao Derventa i opet su iznad nas, jer imaju epitet tog centra. Uspjeli smo da se isključimo iz izborne jedinice tri gdje smo bili sa Dobojem i sada imamo svoju izbornu jednicu sa Modričom,  Vukosavljem i Brodom, što nam je upravo cilj da bude i naša regija, gdje bi Derventa imala status grada”, ističe Milorad Simić.

Da derventska privreda ide velikim koracima naprijed, dokaz je inostrana kompanija iz auto industrije koja je nekoliko godina „snimala“ derventsko područje, odnos lokalne zajednice prema privrednicima i mnoge druge parametre, te odlučila se za pogon u Derventi. Licitacija je izvršena, zemljište otkupljeno, projekat uveliko u izgradnji, dok će i radovi na samoj poslovnoj zgradi i pogonu uskoro započeti.

Naznaka ima da bi i broj italijanski investicija u Derventi mogao biti povećan, jer su već određene kontakte sa loklanom zajednicom imali privrednici iz oblasti komunikacija, što će svakako donijeti nova radna mjesta, samnjiti broj nezposlenih, te pomoći Derventi da postane mali regionalni centar i dobije status grada.

Preporučujemo