Inženjerijski bataljon smješten u kasarni Oružanih snaga BiH “Zdravko Čelar” suočava se sa nizom problema pa demineri nemaju adekvatne opreme, dok u skladištu naoružanja i vojne opreme “Rabić” ne postoji spoljna hidrantska mreža za gašenje požara.
Propuste su prilikom posjete ovim lokacijama u Derventi utvrdili članovi Zajedničke komisije Parlamenta BiH za odbranu i bezbjednost i parlamentarni vojni povjerenik Boško Šiljegović. U komandi iženjerijskog bataljona u kasarni „Zdravko Čelar”je permanentan problem nedostatka resursa što ometa redovne aktivnosti.
“Veliki problem je nedostatak opreme, a alarmantno je stanje sa nedostatkom zaštitnih prsluka za deminere. Nedostaje i oprema za deminiranje. Nadležne komande blagovremeno planiraju nabavku, ali Sektor za nabavke i logistiku Ministarstva odbrane BiH nije u prošloj godini izvršio na vrijeme nabavke koje su bile od posebnog značaja za proces deminiranja”, navedeno je u informaciji sačinjenoj poslije inspekcije.
Pred toga, kotlovnica za grijanje prostorija je pokvarena i neupotrebljiva, pa nema grijanja. Dodatni problem je što su drva za ogrev samo jednom od 2007. godine dostavljena redovnom procedurom, pa su vojnici prinuđeni da ih sami nabavljaju, kao i sredstva za čišćenje i krečenje. Utvrđeno je da krovovi na objektima propadaju, ograda je u fazi rušenja, a hidrantska mreža u kasarni nije u funkciji.
Vozila u kojima prevoze ljudstvo iz sastava bataljona na lokacije gdje obavljaju deminiranje stara su u prosjeku 28 godina. Tehnički pregledi vozila ne obavljaju se blagovremeno i koštaju više od planiranog jer ih iz Dervente voze u Sarajevo, a zbog najjednostavnijih kvarova u Banjaluku ili Tuzlu.
Utvrđeno je i da Inženjerijski bataljon, koji bi trebalo da broji 327, ima 283 profesionalnih vojnih lica, a da vojska koja radi na terenu ima manja primanja u odnosu na one koji su na službi u kasarni.
“Uprkos problemima, čete u sastavu ovog bataljona uspješno obavljaju svoje zadatke na dvadesetak vojnih i civilnih lokacija”, istaknuto je u informaciji.
Situacija u skladištu naoružanja i vojne opreme “Rabić” je takođe alarmantna.
“U skladištu ne postoji spoljna hidrantska mreža za gašenje požara. Deminirano je područje oko lokacije, ali je potrebno obaviti i deminiranje centralnog dijela jer je moguće da zbog eksplozije koja se desila 2003. godine ima razbacanih neeksplodiranih ubojitih sredstava”, piše u informaciji.
Utvrđeno je i da pet magacina prokišnjava, a da su posljednji put renovirani u vrijeme JNA.
“Vojsci nedostaje intendantska vojnička oprema jer uniforme ne dobijaju redovno. Ishrana je jednolična i uglavnom se svodi na konzerve, a voće već duže ne stiže na ovu lokaciju. Ni sredstva za održavanje higijene vojska ne dobija već dugo, a sredstva za čišćenje prostorija nisu dovoljna. Na ovoj lokaciji postoji peć na pelet, ali nije u funkciji jer pelet nije nabavljen. Iz tog razloga koriste peći na drva”, navedeno je u informaciji.
Zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije Borislav Bojić rekao je da je potrebno obaviti inspekciju na tim lokacijama i sagledati stanje u kompletnim Oružanim snagama BiH jer su u informacijama vojnog povjerenika iznesene mnoge porazne činjenice o stanju u kasarnama.
Skladište “Rabić”
– ne postoji spoljna hidrantska mreža za gašenje požara
– potrebno obaviti deminiranje centralnog dijela
– pet magacina prokišnjava
– nedostaje intendantska vojnička oprema
– ishrana jednolična i uglavnom se svodi na konzerve
– vojska ne dobija sredstva za održavanje higijene
– peć nije u funkciji jer pelet nije nabavljen
Utvrđeni problemi
Inženjerijski bataljon
– nedostaje oprema za deminiranje
– nema grijanja, vojska sama kupuje drva
– krovovi na objektima propadaju
– vozila stara u prosjeku 28 godina
– manjak ljudi